Tokom pete po redu istraživačke kampanje na arheološkom nalazištu Hisar u Prokuplju, arheolozi su otkrili izuzetno redak i vredan predmet – fragment češlja izrađenog od kosti, ukrašenog liturgijskim scenama sa likovima apostola i ribara. Prema procenama stručnjaka, češalj potiče iz perioda između IV i VI veka i spada među luksuzne predmete koji se retko pronalaze na teritoriji Srbije.
Osim ovog nalazišta, tokom kampanje otkriveni su bronzani krst, strelice, delovi pojasne opreme i više arheoloških jama koje su trenutno u fazi iskopavanja. Ističe se da se istraživanja realizuju uz podršku Ministarstva kulture, u okviru dugoročne strategije proučavanja ovog značajnog utvrđenja.
Nova otkrića i jasnija slika o prošlosti Hisara
Arheolozi navode da je ovogodišnje istraživanje donelo i zanimljiv nalaz – opeku na kojoj se nalazi otisak stopala deteta starog oko dve godine, što predstavlja retkost na ovakvim lokalitetima. Podsećaju i da su prošle godine pronašli srebrni novčić Vuka Brankovića, koji se retko javlja van prostora Kosova i Metohije, kao i brojne druge predmete koji dopunjuju sliku o bogatoj istoriji Prokuplja.

Radi se na više lokacija
Na terenu se trenutno radi na više lokacija, a u svakoj kampanji otvori se između četiri i šest sondi. Prošlogodišnja istraživanja kod Savićevca otkrila su novi bedem i objekate, što je otvorilo pitanje položaja nekadašnje crkve. Pretpostavlja se da se nalazila na vrhu Hisara ili ispod današnjeg Savićevca. Deo lokaliteta sada je ispod asfalta i parkinga, što otežava iskopavanja, ali istraživači najavljuju nastavak radova narednih nedelja.
Ranovizantijsko utvrđenje od izuzetnog značaja
Prema arheološkim nalazima, Hisar je u ranovizantijskom periodu predstavljao veliko utvrđenje iz vremena cara Justinijana, u čijoj blizini su se nalazili bazilika i kasnoantičke terme. U kasnijem periodu, tokom XIV veka, prostor je sužen na današnju tvrđavu, koja je konzervirana 2019. godine i pripadala lokalnom vlastelinu.
Primer srpske srednjovekovne arhitekture
Nedoumice postoje oko toga da li je na Hisaru stolovao vojvoda Krajimir ili Jug, ali se sa sigurnošću zna da je današnja tvrđava jedan od najlepših i najbolje očuvanih primera srpske srednjovekovne arhitekture. Moćni bedemi i dalje domiraju na vrhu brda Hisar, kao svedočanstvo burne i bogate istorije ovog prostora.

