U okviru obeležavanja Međunarodnog dana muzeja, Narodni muzej Toplice u Prokuplju organizovao je zanimljive kulturno-edukativne aktivnosti za sve generacije. Među njima, posebnu pažnju izazvao je kviz znanja “Kahut” pod nazivom „Mi volimo Prokuplje“, koji je omogućio posetiocima da provere koliko poznaju istoriju, znamenitosti i kulturno nasleđe Toplice.
Zanimljiv i edukativan pristup
Milena Stanković, koja se pobrinula da svi oni koji ne znaju mnogo o našem kraju, to saznaju na vrlo interesantan i zanimljiv način, izjavila je sledeće:
„Zapravo ovaj kviz je bio interesantna igra, kroz koju je trebalo da se podsetimo o mnogim značajnim stvarima iz našeg okruženja, našeg grada i Toplice. Ovde ćemo imati i nagrađene, a moram da naglasim da pored znanja koje treba pokazati u kvizu, bitna je i brzina, kao i za svaki drugi kviz.“
Tribina „Eko muzej – šansa za lokalni razvoj“
Nakon kviza, održana je i tribina pod nazivom „Eko muzej – Muzej zajednice i šansa za lokalni razvoj“, čiji je autor i moderator bila Sanja Crnobrnja.
„Ovogodišnji Međunarodni dan muzeja je posvećen muzeologiji i ima za temu ‘Budućnost muzeja u zajednicama koje se brzo menjaju’. Tribina koju je osmišljena ovom prilikom jeste Eko muzej – Muzej zajednice i šansa za lokalni razvoj. To je tema kojom se bavim nekoliko godina kao muzeolog i radi se zapravo o muzejima zajednice, koji se mogu osnivati u recimo seoskim sredinama, što jeste šansa za lokalni razvoj, a radi se o jednoj, da kažemo vrsti zadruge“, rekla je Sanja Crnobrnja.
Eko muzej kao čuvar baštine i razvojna šansa
Govoreći o značaju muzeja zajednice, Crnobrnja je istakla:
„To je muzej ekonomije ustvari. Svaka specifičnost jednog prostora može da bude kroz taj muzej nešto što će dobiti dodatnu vrednost, a mi kao muzeji, što nam je osnovna misija, čuvamo tu baštinu. Neka ideja, koju gajimo ovde u saradnji sa Topličkom akademijom, jeste da osnujemo eko muzej u Toplici koji će se baviti starim sortama voća, što pripada nematerijalnoj kulturnoj baštini koja je proglašena od strane Uneska, kao jednako važna baština koliko i materijalna, koju čuvamo u muzejima. A pritom bi to bila šansa za lokalni razvoj zajednice odnosno ljudi koji žive na selu. Takođe možemo se baviti lekovitim biljem, gljivama, čuvati zemljište na poseban način i o tome su govorili danas i moji gosti, profesori“, istakla je Crnobrnja.
Otvorenost prema zajednici i održivi razvoj
Crnobrnja je dodala i da je cilj predstaviti ovu ideju što širem auditorijumu:
„Osnivanjem eko muzeja, mi ćemo imati kao etno selo smeštajne kapacitete, gde mogu da se održavaju i likovne kolonije i tim bildinzi i mogu dolaziti posetioci, koji žele tu da noće. Možemo da gajimo i životinje, a otvoreni smo za sve ideje i sve ono čime se ljudi bave, bilo organizovano u nekom udruženju, grupi građana, nevladinoj organizaciji ili kao pojedinci. Posebno je eko muzej važan za osnaživanje žena u seoskim područjima, jer one kroz njih mogu da budu samostalnije i da drugačije plasiraju svoje proizvode“, zaključila je Crnobrnja.
Dodatna podrška i gosti tribine
Na tribini su govorili i predavač na Topličkoj akademiji strukovnih studija Jovan Ćirić, kao i predstavnik Gljivarskog društva iz Niša Dušan Vučić.