Ukoliko dosad niste posetili ovaj manastir koji se smatra bitnim svedokom velikih ktitorskih i državničkih početaka osnivača srpske srednjovekovne države, i njene bogate prošlosti, učinite to prvom sledećom prilikom kada vas put nanese u toplički okrug, a nešto više o samom manastiru, njegovom istorijskom razvoju i arhitektonskom značaju, kao i turističkom potencijalu, saznaćete u nastavku teksta.
Istorijski razvoj i arhitektonski značaj
Da li ste znali da je stvaranje srpske srednjovekovne države započelo upravo u ovoj oblasti, koja je polovinom 12. veka imala izuzetan ekonomski, politički i strateški značaj? Izgradnjom ovog manastira, kao i podizanjem obližnje crkve posvećene Svetoj Bogorodici, na ušću Kosanice u Toplicu, zajedno sa ktitorskom delatnošću Stefana Nemanje otpočela je i dvestogodišnja vladavina dinastije Nemanjić.
Imajući ovo u vidu, veoma je simptomatičan nekadašnji naziv Kuršumlije, prve Nemanjine prestonice – Bela Crkva. On u sebi nosu svu simboliku i značaj manastirskih hramova podignutih u ovom kraju, gde se bezmalo na svakom koraku, u autentičnom prirodnom okruženju, kriju tragovi srednjovekovne prošlosti srpskog naroda.
Oba manastira svedoče o bogatoj istoriji i tradiciji srpske arhitekture srednjeg veka, a sve do potpunog pada srpske srednjovekovne države bila su važni centri kako duhovnog tako i kulturnog života. Za njihovu izgradnju angažovani su najbolji majstori, sa impozantnim graditeljskim umećem i iskustvom stečenim u tadašnjoj vizantijskoj prestonici – Konstantinopolju.
Manastir Svetog Nikole podignut je sredinom 12. veka (između 1159. i 1166), na uzvišenju iznad ušća reke Banjske u Toplicu, a početak Nemanjinog ktitorskog rada poklapa se sa vremenom kada on od udionog kneza postaje veliki župan, tj. ubrzo nakon podizanja prvih zadužbina. Ovaj spomenik kulture od izuzetnog značaja, za koji je proglašen 1979, posvećen je njegovom najmlađem sinu Savi, koji je upravo u ovom manastiru i blagoslovio prvog vernika nakon što je SPC dobila autokefalnost. Izgrađen je u stilu koji se smatra pretečom raškog stila, prepoznatljivog po spoju vizantijskih i romaničkih elemenata.
Manastirski kompleks je svojevremeno bio važan verski centar – nakon dobijanja samostalnosti SPC, manastir je postao sedište topličke episkopije, a neko vreme je bio i sedište mitropolije, što govori o velikom značaju koji je imao za srpsku srednjovekovnu državu. Osoben je i po tome što je u njemu organizovana i prva prepisivačka delatnost.
Obnova i značaj prvih nemanjićkih zadužbina
Nakon konačnog pada srpske srednjovekovne države pod osmansku vlast (1459), otpočinje stradanje prvih nemanjićkih zadužbina, i to u više navrata. Manastiri su konačno i potpuno opusteli nakon Velike seobe 1690. godine, da bi polovinom 19. veka došlo do novog rušenja. Potom su usledile decenije obnavljanja i restauriranja. Kako je rekonstrukcija nekih delova manastriskog kompleksa i dalje u toku, radovi mogu uticati na dostupnost njegovih određenih delova za posetioce.
Manastir Svetog Nikole kao turistička atrakcija
Svake godine u septembru u porti Manastira Svetog Nikole održava se srednjovekovni festival „Nemanjini dani“, u čast velikog ktitora i njegovih zadužbina. Ova manifestacija i te kako doprinosi ne samo očuvanju kulturne baštine kroz sećanje na slavno Nemanjino doba već i promociji Kuršumlije, nekadašnje srpske prestonice 12. veka, pa i samog manastira kao turističke destinacije.
Ovaj manastir je za posetioce otvoren tokom cele godine, pa bilo da planirate da ga posetite za vreme trajanja pomenutog festivala ili mimo ovog perioda, ono što je sigurno to je da u svakom slučaju nećete biti uskraćeni za jedinstven pogled koji se iz manastirskog dvorišta pruža na čitav okolni pejzaž, planine i reku Toplicu, kao i na samu Kuršumljiju. S druge strane, i sama crkva vidljiva je iz centra ove nekadašnje srednjovekovne prestonice, budući da se uzdiže na uzvišenju iznad grada, poput kakvog budnog stražara. Do njega možete doći pešice ili automobilom, a za više informacija o istoriji i arhitekturi – preporučuje se poseta manastiru s vodičem.
Ako vas put uskoro nanese u toplički kraj, nemojte propustiti da pored manastira Svetog Nikole posetite i ostatke ženskog manastira posvećenog Presvetoj Bogorodici, koji je među lokalnim stanovništvom poznat i kao „Petkovača“, a u kome se svojevremeno zamonašila i Ana, žena velikog župana Stefana Nemanje. Premda su od manastira danas ostale samo ruševine, takođe je proglašen za spomenik kulture od izuzetnog značaja.